Parodontologija

Parodontologija s implantologijom

Parodontologija je specijalistička grana stomatologije koja se bavi zdravljem zuba i potpornih tkiva koja ih okružuju, te bolestima i stanjima parodonta. Parodont je zajednički naziv za potporna tkiva zuba, a uključuje gingivu (zubno meso), alveolarnu kost (kost koja okružuje zub), cement zuba i parodontni ligament.

Istraživanja su pokazala kako je glavni razlog gubitka zubi kod odraslih osoba upravo bolest nazvana parodontitis, u narodu poznata kao "parodontoza", a započinje neliječenim gingivitisom.

Parodontitis

Ako se upala zadržala na površini zubnog mesa, čišćenjem zubnog kamenca, dobrom higijenom i odgovarajućom terapijom zaustavit će se širenje dublje u strukturu parodonta, a u suprotnom slučaju gingivitis će prijeći u parodontitis.

Upala razara strukture koje vezuju i drže zub (parodontni ligament, alveolarna kost - kost oko korijena zuba). Stvaraju se parodontni džepovi, prostori između zuba i zubog mesa i/ ili alvolarne kosti. Parodontni džep idelno je mjesto za rast i razvoj osobito agresivnih bakterija koje svojim djelovanjem uništavaju potporne strukture zuba i produbljuju parodontni džep.

Ako se s liječenjem ne započne na vrijeme, zubi mogu postati toliko klimavi da samostalno ispadnu ili se zbog klimavosti moraju izvaditi.

Što je uzrok parodontnih bolesti?

Najvažniji čimbenici koji utječu na pojavu i razvoj parodontnih bolesti su bakterijski plak, zubni kamenac i zaostala hrana. Plak je nakupina mekih ljepljivih masa na zubima ili zubnom mesu. Zbog vrlo velikog broja bakterija, koje stvaraju kiseline, ispod plaka nastaje karijes, nadražuje se zubno meso, te izazivaju bolest gingivitis.

Plak se može ukloniti samo mehaničkim čišćenjem (četkica!).

Brže se formira ako se jede meka hrana i hrana bogata šećerima.

Naslage plaka mogu biti ispod i iznad razine zubnog mesa, a najlakše se nakuplja na mjestima teže dostupnim čišćenju, oko protetskih nadomjestaka i neispravnih ispuna (''plombi''). Zubni plak je žilavi film bakterija koji se razvija na zubima i desnima, pogotovo na njihovom spoju. Odlaganjem minerala iz sline u dentobakterijski plak, nastaje zubni kamenac. Zubni kamenac može odstraniti samo stomatolog koji će nakon ultrazvučnog čišćenja zubi, zube ispolirati jer se na glatkim površinama kamenac teže nakuplja, te zamijeniti neispravne ispune.

Znakovi parodontne bolesti

Ponekad i sam pogled na zubno meso može ukazati na početak upale:

Oboljelo zubno meso promijenjene je boje i tonusa, natečeno i labavo, za razliku od zdravog svijetloružičastog koje čvrsto prijanja uz vratove zuba
Neugodan zadah iz usta
Krvarenje zubnog mesa, spontano ili prilikom pranja zubi
Gnojna sekrecija iz džepova
Zubi postaju pomični
Neugodan okus u ustima
Bolni desni
Zubno meso se povlači, zubi izgledaju dulji
Promijenjen položaj zubi zbog gubitka potpornih struktura zuba i njihovog pomicanja
Gubitak interdentalnih papila
Rizični čimbenici
Bakterijski plak i kamenac izvrsna su hranilišta i površine za naseljavanje bakterija, zbog toga povećavaju rizik oboljevanja

Dob: prema istraživanjima, oko 90% odrasle populacije u dobi od 35 do 54 godine pati od nekog oblika parodontne bolesti. Istraživanja u Njemačkoj navode da je parodontitis, a ne karijes, glavni uzrok gubitka zubi u četrdesetogodišnjaka.

Pušenje: kemijski spojevi iz duhanskog dima toksično oštećuju površinske slojeve gingive i dovode do gubitka mehanizma prirodne obrane. Budući da se zbog suženih kapilara teže zapažaju početni simptomi bolesti (nema krvarenja), pušači dolaze stomatologu kad je bolest već uznapredovala.

Dijabetes – parodontna bolest je češća i težeg oblika kod dijabetičara.

Malookluzija – anomalije položaja zubi – između zubi koji nisu ispravno smješteni u čeljusti lakše se nakuplja plak, a i njihovo je čišćenje teže.

Adolescencija, trudnoća, oralni kontraceptivi... - hormonalne promjene čine zubno meso osjetljivijim na upalu.

Lijekovi – neki lijekovi mogu izazvati povećanje (hiperplaziju) gingive i omogućiti nakupljanje bakterija.

Najčešći oblici parodontitisa

Agresivni parodontitis.
Kronični parodontitis je najčešći oblik bolesti. Karakterizira ga spori tijek napredovanja bolesti s mogućim agresivnim epizodama, formiranje parodontnih džepova i / ili nastanak recesija gingive. Najčešći je kod odraslih.
Parodontitis u vezi sa sistemskim bolestima javlja se obično u ranoj dobi. Bolesti srca, respiratornog trakta i dijabetes melitus najčešće su povezani s ovim oblikom bolesti.
Nekrotični parodontitis - karakteriziraju ga nekrotične lezije gingive, parodontnog ligamenta i alvolarne kosti. Najčešće se susreće kod oboljelih od HIV-a, imunološki kompromitiranih pacijenata i pacijenata na imunosupresivnoj terapiji.

Može li se parodontitis liječiti?

U Poliklinici Varnica imamo brojne uspjehe u liječenju parodontne bolesti. Samo redovitim pregledima i kontinuiranim liječenjem može se postići zdrav i lijep osmijeh.

Kako možemo spriječiti nastanak parodontitisa?

Najučinkovitiji način sprječavanja parodontitisa je dobra higijena usne šupljine. Zube je potrebno četkati poslije svakoga obroka, a preporuča se i uporaba zubnog konca. Prevencija je uvijek dobar izbor, a dobra higijena usne šupljine nužna za blistavi osmjeh.

Gingivitis

Gingivitis je blagi oblik parodontne bolesti. Najčešće nastaje kao rezultat neodgovarajuće oralne higijene koja dovodi do nakupljanja dentobakterijskog plaka.

Ostali uzroci i stanja koja potpomažu nastanak i razvoj ovog oboljenja su šećerna bolest, pušenje, starenje, nasljedna sklonost, sistemske bolesti, sters, loša ishrana, pubertet, trudnoća i neki lijekovi.

Bakterije iz dentobakterijskog plaka izazivju upalu zubnog mesa. Često oboljeli nemaju nikakve smetnje ili su one blago izražene.

Upravo zato od iznimne je važnosti prepoznati simptome na vrijeme. Oboljelo zubno meso je crveno, otečeno i lako krvari (npr. prilikom četkanja zubi).

Gingivitis se jednostavno liječi profesionalnom njegom u ordinaciji i primjenom poboljšanih higijenskih postupaka kod kuće.

Zapušten i neliječen gingivitis može napredovati u parodontis, znatno ozbiljniji i teži oblik parodontne bolesti.