Poliklinika Varnica > Djelatnosti > Obiteljska stomatologija

Njega zubi u starijoj dobi

Zdravi zubi za cijeli život.

Svi bismo željeli imati svoje zube tijekom čitavog života, ali često životne okolnosti (nebriga, stres...) dovedu do toga da zanemarimo vlastito zdravlje. I mnogo prije nego što bismo to željeli, ostanemo bez zubi. Kao što je to više puta dosada naglašeno, oralno zdravlje dio je ukupnog zdravlja, a zdravi zubi imaju važnu ulogu u normalnoj prehrani, govoru i socijalnim kontaktima.

Istraživanja pokazuju da starije osobe daleko rjeđe traže stomatološko liječenje od mlađih osoba, a manje su skloni provođenju karijes preventivnih i protektivnih zahvata. Kad se tome pridoda smanjena motorička sposobnost starijih osoba, a time otežano održavanje oralne higijene, postaje jasnije zašto nam je sasvim normalno da su nam djedovi i bake bezubi.

Tako je bilo nekad, danas nam tehnološke mogućnosti nude različita rješenja za nadoknadu izgubljenih zubi pa tako nema razloga da starija osoba ograničva svoje dnevne aktivnosti zbog osjećaja nesigurnosti u komunikaciji s drugima ili nezadovoljstva svojim izgledom.

Izbor protetskog nadomjeska ovisi o više čimbenika koji uključuju:

Stanje u vašim ustima (npr. broj, raspored i biološki faktor preostalih zubi, parodontitis...)
Vaše ukupno zdravlje (npr.dijabetes, kardiovaskularne bolesti i neke druge sistemske bolesti ograničavaju izbor u oralnoj rehbilitaciji)
Oralno-higijenske navike (npr. pušenje, odlazak stomatologu samo kad zub zaboli..., ne čini vas poželjnim kandidatom za implantate)
Na kraju, nažalost i to moramo spomenuti, izbor terapije ovisi i o vašim financijskim mogućnostima.

Mobilne zubne proteze

Kad se odlučite za nju, morate biti svjesni da je potrebno određeno vrijeme privikavanja koje nije ugodno, ali nije i neizdrživo. Što je više budete nosili, brže ćete se na nju priviknuti. Najveća je greška ostaviti je po strani jer jednom odbačena, više vam neće odgovarati zbog stalnih promjena u ustima

Kako održavati zubne proteze?

Zubne proteze treba održavati kao i vlastite zube. Poslije svakog jela izvadite protezu, četkom i pastom dobro operite vlastite zube, a zatim to učinite i s protezom. Na neodržavanoj protezi nakuplja se plak i bakterije što može biti uzrok upali sluznice i neugodnog zadaha.
Za dodatna povremena čišćenja na tržištu se nude raznorazne tablete i prašci. Koristite ih prema uputstvu proizvođača.
Patite li od sindroma suhih usta pa morate koristiti lijepilo za proteze da bi vam ona dobro stajala, prije nanošenja novog sloja obavezno četkicom i pastom uklonite prethodni.
Nema razloga da mobilnu protezu odlažete u čašu s vodom prije spavanja. To su naši zubi i mjesto im je u vašim ustima.
Redovito posjećujte svoga stomatologa, barem jedanput godišnje, kako bi se otklonile moguće smetnje i pregledali preostali zubi i sluznica jer poznato je da s porastom dobi raste i učestalost nekih blesti poput bolesti parodonta i karcinoma usne šupljine.

Fiksne zubne proteze – mostovi

Kad okolnosti to dopuštaju, većina ljudi sklonija je ovom rješenju. Mostom se mogu nadoknaditi zubi koji nedostaju između dva udaljena zuba. Budući da se radi o konstrukciji koja je čvrsto vezana na zube nosače, jednom trajno cementiran most ne može se bez izrezivaja izvaditi iz usta.

Kako održavati mostove?

Budite svjesni da je održavanje higijene usne šupljine s mostovima zahtjevnije nego četkanje oko vlastitih zubi.
Perite zube i sve dijelove mosta nakon svakog jela.
Koristite električnu četkicu.U svim istraživanjima pokazala se efikasnijom kod uklanjanja plaka i jednostavnijom za korištenje.
Koristite redovito konac za zube. Uz malo napora i vježbe moći ćete njime očistiti interdentalne prostore i prostore ispod tijela mosta.
Neka vam međuzubna četkica postane najbolja prijateljica. Uvijek je imajte sa sobom. Izuzetno je efikasna u otklanjanju naslaga u prostorima između zubi, krunica i pod tijelom mosta. Na tržištu ih je moguće naći u različitim oblicima i veličinama.
Možete se poslužiti i irigatorima (WaterPick ) za ispiranje, ali zapamtite: irigatori nisu zamjena za četkicu i međuzubnu četkicu.
Posjećujte svog stomatologa barem tri puta godišnje radi profesionalnog čišćenja zubi i protetskih nadomjestaka ultrasoničnim i soničnim skidačima plaka i kamenca.
Što budete uspješniji u održavanju higijene, protetski rad dulje će trajati.

Implantati

Implantat (usadak) umjetni je korijen zuba koji se kirurškim putem ''usadi'' (ugradi ) u čeljust, a služi kao ''sidro'' za budući protetski nadomjestak: krunica, most ili totalnu protezu. Prednost je implantata da ne ovisi o susjednim zubima. Dakle, moguće je dodati zub koji nedostaje bez brušenja vaših zubi.

Tko je kandidat za terapiju implantatima?

Gotovo svatko kome nedostaje jedan ili više zubi može biti kandidat za ovu vrstu terapije.
Pritom moraju biti zadovoljeni određeni anatomski i medicinski uvijeti:

na mjestu planirane implantacije mora biti dovoljno kosti i prostora za implantat, manjak koštane podloge moguće je riješiti odgovarajućim kirurškim postupcima
Sluznica usne šupljine mora biti zdrava, preostali zubi sanirani, a higijena izvrsna
Pacijentovo opće zdravstveno stanje mora biti zadovoljavajuće, neke kronične bolesti poput hematoloških oboljenja ili juvenilnog dijabetesa spadaju u grupu apsolutnih kontraindikacija.

Nakon detaljnog pregleda i u suradnji s liječnikom, koji liječi pacijenta od osnovne bolesti, izabire se najbolje rješenje.

Slabija prihvaćenost implantološke terapije

Tijekom deset godina, gubitak kosti u pušača je gotovo tri puta veći od gubitka kosti u nepušača s istom razinom oralne higijene. Time se povećava rizik odbijanja implantološke terapije.

Postoji li dobna granica za ugradnju implantata?

Donja dobna granica je završetak rasta čeljusti dok gornje dobne granice zapravo i nema. Zdravstveno stanje, a ne godine, mogu biti prepreka za ugradnju implantata.

Koliko dugo traje postupak ugradnje implantata?

Danas na tržištu postoje brojne vrste implantata i predlagani su svi vremenski razmaci od trenutačnog postavljanja implantata (odmah nakon vađenja zuba) do odgođenog i /ili kasnog umetanja implantata. Istraživanja su pokazala da implantiranje u praznu alveolu odmah nakon vađenja zuba ima veću stopu neuspjeha od odgođene implantacije, 5-6 tjedana, ili kasne, 9-10 mjeseci nakon ekstrakcije.

Postupak ugradnje odvija se u dvije faze:

U prvoj fazi se ugradi implantat, zaštiti pokrovnim vijkom i prekrije sluznicom; slijedi period cijeljenja koji traje od 3 do 6 mjeseci ovisno o tome radi li se o donjoj ili gornjoj čeljusti.
U dugoj fazi sluznica se otvara, na implantat se postavljuju kapice za cijeljenje i elementi kojima se položaj implantata u ustima prenosi u zubotehnički laboratorij.

Slijedi izrada protetskog nadomjestka (suprastrukture) koji će se po završetku izrade pričvrstiti na implantat.

Važno je napomenuti da ste za čitavo vrijeme trajanja terapije opskrbljeni privremenim protetskim nadomjestkom (krunicom, mostom ili protezom). Dakle, imate svoje zube i možete nesmetano obavljati svoje profesionalne i društvene aktivnosti.

Koliki je postotak uspješnosti?

Uz dobro održavanje i dobro zdravstveno stanje, terapija će biti uspješna u 95% slučajeva.

Održavanje implantata?

Implantate treba održavati kao vlastite zube jer se i oko implantata nakuplja plak i stvara kamenac.
Koristite međuzubne četkice i zubni konac kao dodatna sredstva za održavanje.
Prilikom pranja zubi i implantata neka polovica četkice leži na implantatu, a druga polovica na gingivi (zubnom mesu). Četkajte zube i implantat kružnim pokretima.
Umjesto klasične četkice možete koristiti električnu.
Koristite paste za zube koje sadrže manje abrazivnih sredstava kako ne bi oštetile površinu implantata.
Svakih 6 mjeseci otiđite na redoviti stomatološki pregled i profesionalno čišćenje zubi i implantata.
Što budete bolje održavali i svoje zube i implantate, dulje će vam trajati.

Suha usta

Suha usta ili XEROSTOMIA vrlo je često stanje. Pogađa 1 od 4 odrasle osobe, uglavnom žene.

Pogoršava se i učestalija je s povećanjem starosne dobi. Starenjem žlijezde slinovnice proizvode sve manje količine pljuvačke, ako uz to dišete na usta, vrlo je vjerojatno da će vas mučiti ovaj problem.

Češće je xerostomija posljedica sistemskih bolesti i lijekova.

Preko 1800 različitih lijekova može izazivati ili pogoršavati suhoću usta. Lijekovi za regulaciju visokog tlaka, anksiolitici, antidepresivi, antialergici, lijekovi za regulaciju tjelesne težine, lijekovi za Parkinsonovu bolest, analgetici i mnogi drugi smanjuju lučenje sline.

Zadah

Zadah je neugodna pojava kako za onog tko ga ima, tako i za okolinu. Još uvijek je to tema o kojoj se izbjegava govoriti, a s druge strane, na popisu neugodnih mirisa spada u sam vrh mirisa koje izbjegavamo pod svaku cijenu.

Istraživanja u Americi pokazuju da je više od 50% ispitanika uvjereno da ima neugodan zadah iz usta.

Kakvog je mirisa vaš dah? Vječno žvačete gume za žvakanje ili mislite da je sve uredu?

Zapravo, nitko od nas ne može biti objektivan u ocjenjivanju mirišljavosti vlastitog daha ma koliko se trudili pušući u dlanove. Razlog leži u činjenici da su nosna i usna šupljina povezane u stražnjem dijelu te da je nosna sluznica manje osjetljiva na kvalitetu daha kojeg izdišemo kroz nos.

Najbolje je da za mišljenje pitate blisku osobu. Ne ustručavajte se pitati dijete, svi smo bar jednom iskusili kako djeca znaju biti okrutno iskrena.

Evo kako možete sami pokušati otkriti: poližite svoju nadlanicu i pričekajte par sekundi dok se slina ne osuši, a zatim pomirišite. Tako ćete saznati kakvi se mirisi šire s prednje strane vašeg jezika.

Sad pokušajte i ovo: uzmite žličicu, isplazite jezik i pokušajte njome ostrugati stražnji dio jezika, dio prema ždrijelu. Pomirišite uzorak koji ste prikupili i eto vam odgovora. Tako vaš dah najvjerojatnije miriše drugima.

Koji su uzroci neugodnog zadaha?

Glavni uzrok leži u bakterijama koje žive u ustima.

Ako ste izveli eksperiment sa žličicom i ostrugali bijele naslage s jezika, uočili ste prvi znak. Naime, istraživanja i iskustvo pokazuju da je u 90% slučajeva uzrok zadaha u samim ustima, tj. bakterijama koje žive u tim naslagama. One proizvode sumpor koji lako isparava, ali i druge metabolite neugodnog mirisa:

hidrogen – sulfid = smrad pokvarenog jaja
kadaverin = smrad leševa
putrescin = smrad pokvarenog mesa
skatol = smrad fekalija
izovalerična kiselina = smrad prljavih nogu

Svatko od nas ima određenu količinu ovih sastojaka u svom dahu i nitko nije iznimka. Srećom, u maloj koncentraciji ove metabolite ljudski nos ne može osjetiti. Međutim, ako poraste broj bakterija koje proizvode ove "mirisne" komponente, drugi mogu osjetiti naš loš zadah.

Ostali uzroci:

Hrana: zaostala hrana između zubi, hrana koja sadrži volatilna ulja ( luk i češnjak najbolji su primjeri ). Nakon probavljanja ove hrane produkti se apsorbiraju u krvotok i izdisajem putem pluća izlaze van. Luk i češnjak mogu vaš dah činiti neugodnim 72 sata nakon što ste ih jeli.
Bolesti zubi i desni: loša higijena dovodi do nastanka gingvitisa i progresije bolesti u parodontitis što pogoršava bolest i zadah.
Loše održavani protetski nadomjestci i ortodontske naprave također mogu biti uzrok lošeg zadaha.
Suha usta: slina pomaže čišćenju i vlaženju usne šupljine. U suhim ustima akumuliraju se mrtve stanice na jeziku, obrazima i zubnom mesu. Raspadanjem tih stanica nastaje zadah. Tijekom noći usta su nam suha zbog smanjenog lučenja sline. Ako spavate otvorenih usta, problem se povećava. Neki lijekovi i pušenje dovode do suhih usta.
Infekcije gornjeg respiratornog trakta.
Pušenje.
Dijeta: zbog ketoacidoze koja je rezultat gladovanja.

Kako riješiti problem zadaha?

Problem neugodnog zadaha možete riješiti:

Pravilnom i redovitom higijenom većina ljudi uspijeva riješiti ovaj problem, stoga četkajte zube i jezik nakon svakog jela.
Redovito mijenjajte četkicu za zube.
Koristite zubni konac.
Redovito čistite zubne mostove, mobilne proteze, fiksne i mobilne aparatiće
Pijte dovoljno vode
Izbjegavajte pijenje kave i alkoholnih pića
Pravilno se hranite, izbjegavajte začinjenu hranu i hranu jakog mirisa poput češnjaka, luka i sl.
Redovito posjećujte svog stomatologa.

Treća dob